U organizaciji Fakulteta zdravstvenih studija Sveučilišta/Univerziteta „VITEZ“, sinoć je održana panel diskusija „KARCINOM DANAS: Šta znamo, šta liječimo, šta možemo spriječiti“, koja je okupila stručnjake iz oblasti onkologije, patologije, epidemiologije, hirurgije, fizikalne medicine i genetike.
Panel diskusija je realizirana s ciljem interdisciplinarnog sagledavanja savremenih pristupa u prevenciji, dijagnostici i liječenju karcinoma, kao i razmjene stručnih iskustava i unapređenja javnozdravstvene svijesti.
Na osnovu izlaganja i diskusije panelista, doneseni su sljedeći zaključci:
- Trendovi obolijevanja i javnozdravstvena perspektiva
(dr. Vlado Lukić, specijalista epidemiologije)
Istaknuto je da se bilježi porast incidencije, mortaliteta i prevalencije karcinoma, pri čemu porast prevalencije može ukazivati na produženo preživljavanje pacijenata.
Dr. Lukić je naglasio da povećan broj oboljelih proizlazi iz kombinacije:
unaprijeđene dijagnostike
demografskih promjena
životnih navika i faktora rizika
U tom kontekstu, povećanje broja oboljelih nije moguće posmatrati jednoznačno, već kao rezultat i stvarnog porasta bolesti i bolje dijagnostike. Posebno je istaknuto da je karcinom pluća među dominantnim oblicima oboljenja. - Klinička praksa i opterećenje sistema
(dr. Samra Leko Hadžalić, specijalista onkologije i radioterapije)
Iz kliničke prakse potvrđen je značajan porast broja pacijenata, uz povećanje broja konzilijarnih pregleda sa 10–15 na 20–50 sedmično, što ukazuje na rastuće opterećenje zdravstvenog sistema.
Naglašeno je da genetički i molekularni nalazi imaju značajnu ulogu u planiranju terapije, iako je njihova primjena u Bosni i Hercegovini još uvijek nedovoljno zastupljena. - Biologija tumora i dijagnostika
(prim. mr. sci. med. dr. Amir Spahić, specijalista patologije)
Dr. Spahić je istakao da patohistološki nalaz predstavlja ključnu osnovu za terapijsko odlučivanje, jer obuhvata tip tumora, stadij bolesti, kao i prognostičke i prediktivne faktore.
Naglašeno je da:
sporadični karcinomi čine oko 85% slučajeva, dok je 10–15% nasljedno uslovljeno
bez molekularne dijagnostike nije moguće govoriti o savremenoj, personaliziranoj medicini - Genetika i personalizirana medicina
(Ena Kučuković, magistra genetike i genetički savjetnik)
Istaknuto je da genetičko testiranje ima višestruki značaj jer:
omogućava procjenu individualnog rizika
usmjerava terapijske i hirurške odluke
predstavlja osnov za personalizirani pristup liječenju
Naglašeno je da se genetika i patologija u savremenoj medicini snažno prepliću, te da genetički nalazi mogu značajno uticati na izbor terapije i opseg operativnog zahvata.
Također je ukazano na potrebu veće dostupnosti genetičkog testiranja u praksi. - Terapijski pristup i interdisciplinarna saradnja
(dr. Rejhan Demić, specijalista opće hirurgije i dr. Samra Leko Hadžalić, specijalista onkologije i radioterapije)
Dr. Demić je istakao da operativno liječenje ima kurativni potencijal kada je moguće potpuno uklanjanje tumora do zdravog tkiva, te da dijagnostički i genetički nalazi mogu značajno uticati na opseg operacije.
Dr. Leko Hadžalić je naglasila da savremeni terapijski pristupi podrazumijevaju kombinaciju različitih modaliteta liječenja, pri čemu molekularni nalazi omogućavaju primjenu ciljanih terapija.
Oba panelista su istakla značaj interdisciplinarnog odlučivanja kroz tumor board sastanke. - Rehabilitacija i kvalitet života
(dr. Elvira Ščetić-Tafi, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije i dr. Samra Leko Hadžalić, specijalista onkologije i radioterapije)
Dr. Ščetić-Tafi je naglasila da rehabilitacija započinje odmah nakon liječenja, uz individualiziran pristup u zavisnosti od lokalizacije bolesti, te da obuhvata ranu mobilizaciju, pravilno vođenu fizikalnu terapiju i pažljiv izbor rehabilitacijskih procedura. Istaknuto je da određene metode, poput mašinske limfne drenaže, u pojedinim slučajevima nisu preporučljive.
Dr. Leko Hadžalić je istakla da savremena istraživanja ukazuju na značaj fizičke aktivnosti kao važnog segmenta oporavka i unapređenja kvaliteta života, te da se danas preporučuje aktivno uključivanje pacijenata u svakodnevne aktivnosti u skladu sa njihovim mogućnostima. - Prevencija i javnozdravstvene poruke
(svi panelisti)
Panelisti su se usaglasili da je moguće značajno djelovati na prevenciju kroz:
rani skrining i redovne kontrole (dr. Spahić)
vakcinaciju, posebno protiv HPV-a (dr. Samra Leko Hadžalić, dr. Vlado Lukić)
promjene životnih navika (dr. Vlado Lukić)
smanjenje stresa kao potencijalnog faktora rizika (Ena Kučuković, magistra genetike i genetički savjetnik)
Naglašena je potreba kontinuiranog podizanja svijesti i edukacije stanovništva. - Izazovi zdravstvenog sistema
(svi panelisti)
Kao ključni izazovi izdvojeni su:
nedostatak nacionalnog registra za karcinome (dr. Vlado Lukić)
nedovoljno razvijeni nacionalni programi prevencije (dr. Vlado Lukić)
ograničena dostupnost genetičkog testiranja (dr. Samra Leko Hadžalić, Ena Kučuković, magistra genetike i genetički savjetnik)
niska svijest stanovništva (svi panelisti)
Dr. Ščetić-Tafi je posebno istakla nedovoljan broj specijalista u oblasti rehabilitacije, te potrebu da se planiranje kadrovskih kapaciteta zasniva na stvarnom opterećenju u praksi (broju dnevnih pregleda i potreba pacijenata), a ne isključivo na postojećim normativima.
Zaključna poruka
Panel diskusija je jasno potvrdila da borba protiv karcinoma zahtijeva sveobuhvatan i koordiniran pristup koji podrazumijeva:
interdisciplinarnu saradnju različitih medicinskih disciplina
kontinuiranu edukaciju zdravstvenih radnika i stanovništva
jačanje preventivnih i skrining programa
aktivnu i odgovornu ulogu pojedinca u očuvanju vlastitog zdravlja
Istaknuto je da pravovremena dijagnostika, primjena savremenih terapijskih pristupa i efikasna saradnja stručnjaka predstavljaju ključne faktore za unapređenje ishoda liječenja i kvaliteta života pacijenata.